LIKOVNU UMJETNOST IZDVAJA

MIRKO ILIĆ, IZ POVIJESTI LJUDSKE GLUPOSTI – DIZAJNERSKA POVIJEST SVIJETA

Mirko Ilić već je desetljećima kultna figura u sferi domaćih i svjetskih umjetničkih krugova, oduvijek je posvećen problematiziranju aktualnih političkih zbivanja i društvenim fenomenima. Svojevrsni presjek njegova djelovanja od samih početaka, još iz doba 1970-ih, do danas predstavljen je publici u galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva izložbom Iz povijesti ljudske gluposti – dizajnerska povijest svijeta.

Plakat izložbe / Izvor HDD

Snaga komunikacije, kojom je oduvijek razgovarao s publikom, jasno je vidljiva na njegovim ilustracijama, plakatima, naslovnicama mnogih magazina i tjednika, počevši od nezaboravnog Poleta ili Starta sve do svjetskih kao što su Time, New York Times, Wall Street Journal. Naslovnice novinskih glasila uvrstile su Ilića među umjetnike koji su jasno artikulirali teme o kojima je važno razgovarati. Art-direktor i genijalni grafički dizajner radovima na izložbi u HDD-u potvrdio je da su komunikacijske vještine vizualnih medija snažno oružje kojim se prenosi poruka. U gotovo pola stoljeća djelovanja zanimljivo je pogledati što je u mnoštvu radova Mirka Ilića kustos Marko Golub s autorom izdvojio kao presjek, ali i genezu kompleksnih problema od Ilićeva početka do danas.

SEBASTIJAN DRAČIĆ, KOB

Među mnogim izložbama koje su u programu MSU-a ove je godine i izložba umjetnika srednje generacije koji se od svojih početaka našao na popisu vrlo perspektivnih slikara s nekonvencionalnim stavovima i ozbiljnim interesom za propitivanje suvremenog, tehnologija i odnosa u kojima se nalazimo. Riječ je o Sebastijanu Dračiću, koji se u posljednjih nekoliko godina ne pojavljuje često u javnom prostoru.

Babilon / Izvor MSU

Tim je zanimljivije da je devet ulja na platnu izloženo u prostorijama MSU-a rezultat sedmogodišnje produktivne faze koja je bila samo privid stanke u autorskom djelovanju. Kob je svojevrsni nastavak uspješnog ciklusa Sivo iz 2014. Kako su predmet izložbe ljudsko ponašanje, korelacija s tehnologijom, prednosti i mane novoga društvenog ponašanja, konzumerizam i slično, čovjek bi očekivao da će se susresti s multimedijalnim koncepcijama. Dračić ipak ostaje vjeran klasičnoj umjetnosti figuracije. Intrigantni naslov predstavio je pejzažom, mrtvom prirodom, aktom... Nadahnut svjetskim i domaćim književnim klasicima kao što su Orwell ili Mažuranić (Kob je naslov jednog pjevanja Smrti Smail-age Čengića), autor je pojasnio da su ga uvijek zanimali fenomeni distopije i utopije. Na tim je idejama stvorio snažne psihološke predloške koji izučavaju kompleksnost kategorije vremena, čovjeka i njegove uloge u svijetu, dajući slutnje o neizvjesnosti trenutka u kojem živimo, potencijalne budućnosti ili pretpostavljene prošlosti. Izložba se može pogledati do 27. rujna.